Organska Materija u Zemljištu

Zemljište

Organska Materija u Zemljištu

Organska materija zemljišta se odnosi na ostatke biljaka, životinja i mikroorganizama, u različitim fazama raspadanja. Nju čine:

  •              Žive organizmi u zemljištu i biljni ostaci
  •   Delimično razložena organska materija
  •   Potpuno razložena, stabilna organska materija, koja se naziva humus

Većina zemljišta sadrži 1-6% organske materije.

Koristi od organskih materija

  •   Organska materija utiče na mnoga fizička, hemijska i biološka svojstva zemljišta. 
  •      Povećava kapacitet izmene katjona u zemljištu.
  •      Poboljšava strukturu zemljišta i  njenu  sposobnost zadržavanja vode.
  •       Izvor je hranljivih materija, uglavnom azot, fosfor i sumpor.Što je rezultat mineralizacije hranljivih materija.
  •       Poboljšava apsorpciju hranljivih materija od strane biljaka (helacija mikronutrijenata).
  •        Povećava kapacitet pufera zemljišta (otpornost na promene  pH).
  •       Poboljšava mikrobiološku aktivnost zemljišta.

Mikroorganizmi razgrađuju organsku materiju na male molekule dok se ne formira stabilan humus. Hemijski sastav humusa varira u zavisnosti od različitih vrsta organizama i biljnih ostataka od kojih je nastao.

Činioci stvaranje humusa

pH zemljišta. Razgradnja organske materije je usporena  pri pH  vrednosti zemljišta koje je previše kiselo ili alkalno.

Temperatura. Brzina razlaganja organske materije se povećava na višim temperaturama.

Vlažnost zemljišta. Biološka aktivnost zahteva vlagu i kiseonik. Prema tome, optimalni uslovi za razgradnju organske materije će se desiti  u uslovima optimalne zasićenosti zemljišta. Sa  druge strane,  u uslovima previsoke vlažnosti  odlaže se  mikrobiološka  aktivnost.

Tekstura zemljišta. Razgradnja organske materije je bolja u zemljištima lake teksture, nego u  teškim,  glinovitim zemljištima jer male čestice gline i male pore „štite” organsku materiju od mikroorganizama.

Kapacitet katjonske razmene koloida  humusa je veoma visok, mnogo veći od  kapaciteta  katjonske razmene  minerala gline. To je zbog negativnih naelektrisanja koje nosi u obliku funkcionalnih grupa karboksila (-COOH) i hidroksila (-OH).

      Glina/Humus      Kapacitet katjonske razmene

  • Kaolinit                        3 - 15
  • Ilit                               20 - 40
  • Montmorionit            60 - 100
  • Humus                      100 - 300

Zbog toga su zemljišta sa visokim sadržajem organske materije plodnija od zemljišta sa niskim sadržajem organske materije.

nešto o autoru: Biljana Oljača

Dipl. inženjer poljoprivrede. Godine ljubavi i iskustva posvećene u oblikovanju ekspertize iz oblasti fiziologije, ishrane i biostimulacije biljaka kao i njihove zaštite su njen primarni fokus u tehnologiji gajenja bilja

Scroll to Top