Jagodasto Bobičasto Voće

Usevi

Jagodasto Bobičasto Voće

U grupu jagodasto bobičastog voća ubrajaju se jagoda, malina, kupina, borovnica, ribizla, ogrozd, aronija

Svaka od ovih kultura ima različite zahteve kako u pogledu uslova gajenja, zemljišta,vode, potreba za hranljivim materijama. Takođe, svaka od njih  ispoljava različitu tolerantnost na stresne uticaje uslova gajenja.

Jagoda traži zemljište srednje teksture sa dobrom aeracijom i drenažom. Što se tiče pH ,za njen razvoj opimalan je između 6 – 8. U slučaju kiselog zemljišta, potrebno je obratiti posebnu pažnju na obezbeđenost kalcijuma i magnezijuma.  U slučaju da je zemljište alkalno, moralo bi se voditi računa o koncentraciji gvožđa, pored ostalih mikroelemenata.

Kupina se može  gajiti u različitim tipovima zemljišta, sve dok su ona propusna i bogata organskom materijom. Optimalna vrenost pH  je između 6 i 7,5.

Borovnica za svoj razvoj traži lakša zemljište, odnosno ona dobre propustljivosti.  Borovnica zahteva  kisela zemljišta (pH 4 – 5,5).

Malina kao i kupina prilagođavaja se veoma raznovrsnim zemljištima, mada glinovita  ili slabo drenirana zemljišta nisu najpogodnija za ovu vrstu. pH zemljišta treba da bude između 6-8.

 Ove kulture imaju različite potrebe za vodom i takođe, različito reaguju na nedostatke iste. Kako se sve više biljke iz ove grupe voća gaje u sistemu intenzivne proizvodnje gde je uključeno navodnjavanje, problemi vezani za obezbeđenost vode su smanjeni. Ono što treba da imamo u vidu jeste da nije dovoljno samo da obezbedimo dovoljno vode i sa njom hranljive materije, mnogo je važno da snabdevanje vode bude u ravnoteži sa ostalim uslovima proizvodnje. Naime, na biljke veliki a u poslednjih nekoliko godina i ograničavajući uticaj imaju abiotski činioci i u mnogome otežavaju efikasnost primene vode i đubriva.

Obzirom da su sve prisutnije klimatske promene sa intenzivnim temperaturnim kolebanjima, biljkama je veliki napor da održe vitalnost i postignu produktivnost i pored redovnih programa navodnjavanja, ishrane i zaštite.  Iz ovoga proizilazi neophodnost uvođenja biostimulanasa u redovne programe ishrane.

Pored naprednog navedenog da bi se izvršila adekvatna fertigacija, obezbeđenje vodom i hranivima, potrebno je znati koje su potrebe biljkaka u zavisnosti od fenološkog stanja u kome se nalazi.

nešto o autoru: Biljana Oljača

Dipl. inženjer poljoprivrede. Godine ljubavi i iskustva posvećene u oblikovanju ekspertize iz oblasti fiziologije, ishrane i biostimulacije biljaka kao i njihove zaštite su njen primarni fokus u tehnologiji gajenja bilja

Scroll to Top